Hrvatska akvakultura: održiva proizvodnja hrane za danas i sutra

Strateška grana s jasnom vizijom

Prema Zakonu o akvakulturi, hrvatska akvakultura prepoznata je kao djelatnost od posebnog nacionalnog interesa. Taj status potvrđen je i donošenjem Nacionalnog plana razvoja akvakulture do 2027. godine (NPRA), koji postavlja jasne ciljeve:

• održiv rast proizvodnje
• otpornost na klimatske promjene
• jačanje konkurentnosti
• razvoj ruralnih i obalnih područja
• poticanje inovacija

Drugim riječima, rast koji ima smisla i koji ide ruku pod ruku s očuvanjem prirode i bioraznolikosti. Impresivan rast prate brojke koje govore same za sebe jer

Hrvatska akvakultura u posljednjem desetljeću bilježi snažan uzlet:

• +112 % rasta proizvodnje (2014. – 2024.)
• +160 % rasta vrijednosti proizvodnje
• Rekordna količina u 2024. godini: više od 29.300 tona
• Vrijednost proizvodnje: preko 200 milijuna eura u 2023., uz zadržavanje visoke razine i u 2024.

Ovaj rast prvenstveno se temelji na proizvodnji visokovrijednih proizvoda marikulture – lubina, komarče i plavoperajne tune, ali i na ponovnom uzletu slatkovodne akvakulture.

Od Jadrana do kontinenta – raznolikost hrvatskog uzgoja

U morskom uzgoju dominiraju:

• Lubin i komarča – uzgajani u suvremenim plutajućim kavezima, uz kontroliran uzgojni ciklus
• Plavoperajna tuna – jedan od najcjenjenijih proizvoda hrvatske akvakulture, gotovo u cijelosti izvožen na zahtjevna svjetska tržišta

Hrvatski uzgajivači kontinuirano ulažu u modernizaciju, prilagodbu tržištu i smanjenje troškova proizvodnje, uz istovremeno poštivanje najviših okolišnih standarda.

Školjkarstvo – tradicija, kvaliteta i zaštićeno podrijetlo

Dagnje i kamenice uzgajaju se na malim obiteljskim gospodarstvima, u čistim i kontroliranim morskim područjima. Poseban ponos hrvatske akvakulture su:

• Malostonska kamenica – prvi zaštićeni proizvod ribarstva u RH i prva europska plosnata kamenica s oznakom izvornosti u EU
• Novigradska dagnja – proizvod sa zaštićenom europskom oznakom izvornosti

Ove oznake nisu samo priznanje tradiciji, već i jamstvo kvalitete, sljedivosti i sigurnosti za potrošače.

Slatkovodna akvakultura – temelj ruralnog razvoja

Uzgoj šarana i pastrve ima ključnu ulogu u kontinentalnim područjima Hrvatske. Osim proizvodnje hrane, slatkovodna akvakultura:

• zapošljava lokalno stanovništvo
• doprinosi razvoju ruralnog turizma
• čuva biološku raznolikost
• održava vrijedna Natura 2000 staništa

Zahvaljujući ulaganjima, novim tehnologijama i mjerama koje provodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u posljednje tri godine bilježi se ponovni rast proizvodnje i vrijednosti u ovom segmentu.

Hrana kojoj vjerujemo

Proizvodi akvakulture prolaze stalni državni monitoring, od kakvoće vode do zdravstvene ispravnosti proizvoda. Upravo zato potrošači sve više biraju ribu i školjke iz uzgoja.

Trend je jasan:

• potrošnja proizvoda akvakulture po stanovniku kontinuirano raste
• u 2023. dosegnula je rekordnih 3,8 kg godišnje
• cilj za 2027. već je ostvaren – i sada ga treba zadržati

Poseban naglasak stavlja se na edukaciju potrošača, suradnju s vrtićima, školama i javnim ustanovama te razvoj kratkih lanaca opskrbe.

Ulaganja u održivu budućnost

Razvoj hrvatske akvakulture snažno je poduprt nacionalnim i europskim sredstvima, uz koordinaciju i provedbu od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva:

• više od 100 milijuna eura potpora do sada
• od čega preko 90 milijuna eura iz EU fondova
• ulaganja u nova uzgajališta, inovacije, okolišne mjere i otpornost na krize

U razdoblju 2021. – 2027. sektoru je na raspolaganju više od 63 milijuna eura javne potpore.

Biranjem hrvatske akvakulture podržavamo:

• kontrolirani uzgoj
• sljedivost „od vode do stola“
• sigurnu i nutritivno vrijednu hranu
• očuvanje okoliša
• radna mjesta u lokalnim zajednicama

Uzgajamo s razlogom – jedemo s povjerenjem.
Hrvatska akvakultura nije samo proizvodnja hrane. Ona je ulaganje u zdravlje, prirodu i budućnost.